Stene - strmci, ili kako ih Dugootočani zovu „stene“, su velike okomite litice koje se nalaze s vanjske strane uvale Telašćica, okrenute prema otvorenom moru. Strmci su na Dugom otoku još viši nego na Kornatima i uzdižu se i do 161 metara nad morem u najvišoj točki Grpašćak, dok najveće dubine dosežu do 85 metara.

Jezero “Mir” nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica, na uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. Dužina jezera je oko 900 metara, najveća širina oko 300 metara, a najveća dubina 8 metara. Jezero je nastalo podizanjem razine mora nakon zadnjeg ledenog doba.

Vidikovac Grpašćak je vrh najvišeg klifa na Dugom Otoku. Nudi impresivan pogled na klifove s vrha i fantastičnu panoramu jezera Mir i NP Kornati u daljini. Vidikovac je nekada bio utvrda izgrađena prvom polovinom 20.stoljeća za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, te je služila kao vojna izvidnica Austro-Ugarske ratne mornarice.

Telašćica je puna uvalica u kojima se može kupati. Gdje god se okrenuli, nalazi se bistro plavo more. Poseban izazov predstavljaju skrivene uvale u kojima se nalaze netaknute plaže. Najpoznatije od njih su plaža Lojišće i plaža Čušćica.

Katina je otok na ulazu u zaljev Telaščica, između Dugog otoka na sjeveru i otoka Kornat na jugu. Katina je od Dugog otoka odijeljena kanalom Mala Proversa, koji je širok oko 100 metara i dubok tek 4,5 metra, a od otoka Kornat odijeljena je kanalom Vela Proversa koji je nešto širi (oko 500 metara) i primjeren za plovidbu.

Svjetonik iz 19. stoljeća na otočiću Sestrica Vela, koji se nalazi na rubu Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Telašćica, na ulazu u prolaz Proversa. Sagrađen je na pučinskom otoku, te je prije bio nedostupan za posjetitelje.

Otočić Taljurić se nalazi blizu ulaza u uvalu Telašćica s južne strane. Ovaj neobičan otočić je zapravo jedna velika, ravna kamena ploča s promjerom oko 60 metara i visine svega oko 3 metra. Građen je od horizontalno uslojenog vapnenca, čije su gornje slojeve raznijeli valovi.

Magarci su imali važno mjesto u životu ljudi sa ovih prostora. Nekada, kada se pretežno živjelo od poljoprivrede na nepristupačnim krškim terenima, magarci su bili vjerni pomagači koji su nosili terete. Magarac je radišna, skromna, simpatična i mudra domaća životinja koja može dugo izdržati bez vode i hrane.